{"id":31914,"date":"2021-03-31T11:56:01","date_gmt":"2021-03-31T11:56:01","guid":{"rendered":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/?p=31914"},"modified":"2021-05-17T13:11:49","modified_gmt":"2021-05-17T13:11:49","slug":"odrzan-prvi-dijalog-o-prilagodjavanju-srbije-na-klimatske-promene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/?p=31914","title":{"rendered":"Odr\u017ean prvi Dijalog o prilago\u0111avanju Srbije na klimatske promene"},"content":{"rendered":"<p>Beograd, 31. mart 2021 \u2013 Dijalog na kome se govorilo o mogu\u0107im socio-ekonomskim posledicama klimatskih promena u Srbiji, o tome koliko je na\u0161a zemlja spremna da im se prilagodi, kao i koja je cena klimatske otpornosti i kako obezbediti sredstva da se ona dostigne, odr\u017ean je danas u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Dijalog je deo procesa razvoja Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene, koji UNDP priprema u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede, uz podr\u0161ku Zelenog klimatskog fonda (GCF).<\/p>\n<p>U\u010desnici dijaloga su istakli da klimatske promene negativno uti\u010du na proizvodnju hrane i energije, biodiverzitet, na dostupnost pija\u0107e vode, infrastrukturu, i dodatno optere\u0107uju sistem usluga zdravstvene i socijalne za\u0161tite.<\/p>\n<p>Region u kome se Srbija nalazi je veoma osetljiv na klimatske promene, sa prose\u010dnim porastom temperature ve\u0107im od globalnog proseka. U kombinaciji sa promenama u re\u017eimu padavina, dalji rast temperatura bi mogao da udvostru\u010di broj i intenzitet toplotnih talasa, \u0161to bi dodatno pove\u0107alo rizik od poplava, su\u0161a i \u0161umskih po\u017eara.<\/p>\n<p>Nalazi izve\u0161taja UNDP-a pokazuju da bi klimatske promene mogle da uspore ekonomski razvoj Srbije, posebno u sektorima poljoprivrede i vodoprivrede, \u0161umarstva, energetike, saobra\u0107aja i infrastrukture. Usled ekstremnih vremenskih uslova, poput poplava 2014. godine, Srbija je od 2000. godine do danas pretrpela vi\u0161e od 6 milijardi dolara \u0161tete, a rizikuje da izgubi isto toliko do kraja ove decenije ukoliko ne preduzme adekvatne mere.<\/p>\n<p>Eksperti koji su u\u010destvovali u dijalogu napomenuli su da prilago\u0111avanje na klimatske promene treba da postane deo svake dugoro\u010dne strategije razvoja. Jedan od klju\u010dnih koraka koje je Srbija do sada preduzela je usvajanje Zakona o klimatskim promenama, \u010dime je adekvatan odgovor na klimatske rizike postao obavezuju\u0107a norma.<\/p>\n<p>Ekstremne vremenske prilike u Srbiji sve vi\u0161e uti\u010du na dostupnost vode za proizvodnju energije iz hidropotencijala, ali i na pove\u0107anje potreba za energijom hla\u0111enja leti. Planiranje navodnjavanja, koje je neophodno kako bi prinos poljoprivrednih kultura ostao nepromenjen, tako\u0111e u velikoj meri zavisi od dostupnosti vode.<\/p>\n<p>\u201eJedan od prioriteta Ministarstva, kao nu\u017ena mera adaptacije, je uspostavljanje sistema navodnjavanja na \u0161to ve\u0107oj povr\u0161ini obradivog zemlji\u0161ta. Istovremeno, na\u0161i napori idu i u pravcu izgradnje \u0161to efikasnijeg sistema, kako bi se smanjio pritisak poljoprivrede na vodne resurse. Mere adaptacije, poput zamene sorti i vrsta sa klimatski adaptibilnim, prilago\u0111avanje termina i vrsta radova promenom kalendara useva, rotacija istih, samo su neke od mera koje ne zahtevaju dodatna ulaganja, ali svakako doprinose kako smanjenju negativnih uticaja na \u017eivotnu sredinu uop\u0161te, tako i kvalitetnijim i zdravijim prehrambenim proizvodima\u201c, naveo je Igor Grabe\u017e, predstavnik<b>\u00a0<\/b>nacionalnog tima za saradnju sa GCF-om, ispred<b>\u00a0<\/b>Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede.<\/p>\n[vc_row_inner][vc_column_inner][vc_empty_space height=&#8221;20px&#8221;][vc_single_image alignment=&#8221;center&#8221; image=&#8221;31916&#8243;][vc_empty_space height=&#8221;20px&#8221;][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text]\n<p>Fransin Pikap stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji istakla je da zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci Zelenog klimatskog fonda, UNDP i Vlada Srbije zajedno razvijaju prvi Nacionalni plan adaptacije, kako bi Srbija na vreme sprovela mere koje su neophodne za prilago\u0111avanje na klimatske promene. \u201ePru\u017eamo podr\u0161ku institucijama na nacionalnom i lokalnom nivou da aspekte klimatskih promena uklju\u010de u strate\u0161ko planiranje, zakonodavstvo i planiranje investicija. U okviru razvoja plana adaptacije ve\u0107 pripremamo konkretne mere prilago\u0111avanja u sektorima koji su prepoznati kao najugro\u017eeniji, kao i odr\u017eivu strategiju za njihovo finansiranje. Izgradnja klimatske otpornosti pribli\u017ei\u0107e Srbiju ostvarenju Ciljeva odr\u017eivog razvoja, posebno Cilja 13 koji poziva na hitnu akciju za klimu\u201c dodala je Pikap.<\/p>\n<p>Prema izve\u0161tajima UNDP-a u Srbiji nedostaju \u00a0sredstva za sprovo\u0111enje mera prilago\u0111avanja na klimatske promene na nacionalnom i lokalnom nivou.<\/p>\n<p>U\u010desnici dijaloga smatraju da bi dr\u017eava trebalo da uklju\u010di i privatni sektor u tranziciju ka niskougljeni\u010dnoj i cirkularnoj ekonomiji, kako bi uspela da podmiri tro\u0161kove klimatske otpornosti. Dodatni motiv za to je i Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, kojim je Evropska unija namenila 9 milijardi bespovratne pomo\u0107i dr\u017eavama ovog regiona za zelenu transformaciju privrede i javnog sektora.<\/p>\n<p>\u201eZeleni klimatski fond podr\u017eava zemlje Zapadnog Balkana u planiranju \u0161to boljeg odgovora na klimatske promene kroz pobolj\u0161anje koordinacije izme\u0111u nadle\u017enih institucija, prikupljanje podataka o uticaju klimatskih promena, uklju\u010divanje privatnog sektora i pove\u0107anje ulaganja u mere adaptacije. Regionalna saradnja predstavlja \u0161ansu da ove zemlje zajedni\u010dki re\u0161e pitanja adaptacije na klimatske promene. Dok je prikupljanje podataka zapo\u010deto u razli\u010ditim sektorima, potrebno je unaprediti dostupnost podataka o rizicima i uticajima koje donose klimatske promene, kao i o najugro\u017eenijim sektorima. Ovi podaci su od klju\u010dnog zna\u010daja, ne samo za efikasnije planiranje prilago\u0111avanja, vec\u0301 i kao osnov za kreiranje i razvoj mera finansijske podr\u0161ke\u201c, ukazala je Svetlana Frenova, savetnica Zelenog klimatskog fonda za Isto\u010dnu Evropu i Centralnu Aziju.<\/p>\n<p>U Dijalogu su u\u010destvovali i predstavnice i predstavnici Vlade Republike Crne Gore i Vlade Republike Severne Makedonije, kao i UNDP-a iz Bosne i Hercegovine i Moldavije, radi razmene iskustava i ja\u010danja saradnje zemalja u regionu u postizanju klimatske otpornosti.<\/p>\n<p>Dijalog o prilago\u0111avanju Srbije na klimatske promene odr\u017ean je u okviru projekta \u201dUnapre\u0111enje srednjoro\u010dnog i dugoro\u010dnog planiranja mera prilago\u0111avanja na izmenjene klimatske uslove\u201d, koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF), a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede.<\/p>\n[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Beograd, 31. mart 2021 &ndash; Dijalog na kome se govorilo o mogu&#263;im socio-ekonomskim posledicama klimatskih promena u Srbiji, o tome koliko je na&scaron;a zemlja spremna da im se prilagodi, kao i koja je cena klimatske otpornosti i kako obezbediti sredstva da se ona dostigne, odr&#382;an je danas u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":31915,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[238,241,249,243],"tags":[],"class_list":["post-31914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadjaji","category-izdvajamo","category-projekat","category-vesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31914"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32060,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31914\/revisions\/32060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/adaptacije.klimatskepromene.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}